Kopija predstave osvećenja mosta sa Trajanovog stuba u Rimu, Arheološki muzej, Kladovo
Godine koje su prethodile osnivanju udruženja
Jedan od osnivača Udruženja i njegov sadašnji predsednik, Gordana Karović, radila je u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture od početka 1993. do kraja 2006. godine. U tom periodu pokušala je da pokrene nekoliko inicijativa koje bi obezbedile da ova institucija u okviru svojih delatnosti i nadležnosti, preuzme brigu o zaštiti podvodne kulturne baštine. Do toga, nažalost, nikada nije došlo.
U svim pokušajima uvek je ukazivala na značaj započinjanja podvodnih istraživanja ostataka Trajanovog mosta kod Kostola na Dunavu. To je, između ostalog, naglašeno i u referatu održanom na skupu posvećenom rimskom limesu, u Kladovu 1995. godine (Karović G., The Possibilities of Underwater Archaeological Research in the Iron Gate Area, Roman Limes on the Middle and Lower Danube, Belgrade 1996, 265-268). Ova inicijativa je bila potpuno u skladu sa izuzetnim značajem ovog spomenika kulture i trebala je da predstavlja logičan nastavak arheoloških istraživanja obavljenih na kopnenim, pristupnim delovima mosta. Naime, još 1979. godine prof. Garašanin i dr Vasić ističu da se pitanje izgradnje stubova u koritu reke „... može rešiti samo detaljnim snimanjem situacije kod pojedinih stubaca u koritu reke, čime bi se utvrdilo i eventualno postojanje ostataka kesona. Ova istraživanja valjalo bi izvršiti uporedo sa iskopavanjima, primenom novih metoda arheologije“ (Garašanin M., Vasić M., Trajanov most - kastel Pontes, prethodni izveštaj 1979, Đerdapske sveske I, Beograd 1980, 12), a 1982. godine se pod rukovodstvom dr Vladimira Kondića organizuje snimanje trase mosta single-beam sonarom i izviđajno ronjenje na ostacima stubova u koritu reke (rezultati nisu publikovani).
Bili smo potpuno spremni da krenemo dalje - imali smo znanje o 'novim metodama arheologije', imali smo opremu, ljude i veliku želju.
Prvi projekat za podvodna istraživanja Trajanovog mosta Gordana Karović je napravila početkom 1998. godine, posle dogovora sa kolegama iz Rumunije, iz Regionalnog muzeja Đerdapa u Turnu Severinu. Ali, stvari se nisu pomerile sa mrtve tačke do pred kraj 2001. godine, kada je direktor RZZZSK, gospodin Marko Omčikus, zatražio projekat i odlučio da podrži njegovu realizaciju. Do toga je došlo ipak tek 2003. godine. Kao jedan od prioriteta Republičkog zavoda, projekat je te godine finansiran od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, a Gordana Karović određena za rukovodioca Projekta podvodnih arheoloških istraživanja Trajanovog mosta.
I tako su prva istraživanja započela u godini u kojoj se, srećnim sticajem okolnosti, navršavalo tačno 19 vekova od početka gradnje ovog najvećeg antičkog mosta na svetu.
Obavljena su hidrografska merenja, vizuelna ronilačka prospekcija, video i fotografsko snimanje, a krajem godine pripremljen je i dokumentarni film Trajanov most - 19 vekova kasnije.
Rezultati postignuti prethodne godine doveli su do znatno većeg izdvajanja finansijkih sredstava od strane Ministarstva kulture za potrebe rada na ovom projektu u 2004. godini.
Kratak opis urađenih poslova:
Geofizička istraživanja uz primenu morfometrijskih, seizmometrijskih i magnetometrijskih metoda na vodi, na južnoj, srpskoj strani reke.
Obavljeni su eksperimenti za utvrđivanje najboljeg metodološkog pristupa za fotogrametrijska snimanja ostataka mosta u specifičnim radnim uslovima koji vladaju u vodama Dunava.
Izrađena je multimedijalna prezentacije Trajan's bridge: New Tendencies i održan veći broj predavanja.
Radovi koji su se obavljali tokom 2005. godine finansirani su sredstvima preostalim iz 2004. godine. Dozvoljeno nam je da ih koristimo jer zbog izuzetno loših hidrografskih uslova predviđeni radovi nisu mogli da budu završeni u 2004. godini.
Iste, 2005. godine, rukovodstvo Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je odlučilo da se za ovaj projekat ne traže sredstva od Ministarstva kulture u okviru prioriteta za 2006. godinu, tako da su ova istraživanja, koja su imala izuzetan odjek, posebno u inostranim arheološkim krugovima, obustavljena.
Film Trajanov most - 19 vekova kasnije, prikazan je na štandu Ministarstva kulture na Sajmu turizma u Beogradu, a poster o podvodnim istraživanjima Trajanovog mosta prezentovan je na Limes kongresu (International Congress of Roman Frontier Studies) održanom u gradu Leon u Španiji u septembru ove godine.
Od početka novembra 2006. godine ni rukovodilac podvodnih arheoloških istraživanja ostataka Trajanovog mosta ne radi više u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
A onda je osnovano udruženje Aqua et Archaeologia
Trajanov most je mnogo više od jednog arheologa, jedne institucije, jednog ministarstva.
TRAJANOV MOST JE SPOMENIK ZA SVA VREMENA
I zato je udruženje Aqua et Archaeologia nastavilo da, u granicama svojih mogućnosti, propagira značaj podataka koji se mogu dobiti podvodnim arheološkim istraživanjima ovog izuzetnog spomenika. To je naša obaveza prema nasleđu koje su nam ostavile prošle generacije, a sačuvalo vreme i vode Dunava.
Održana su predavanja u Rumuniji i u Zadru, Hrvatska, na godišnjem skupu Evropske arheološke asocijacije.
Održana su predavanja na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na godišnjem skupu Srpskog arheološkog društva u Zaječaru i na međunarodnim simpozijumima na Kipru i u Rumuniji.
Učešće na Sajmu nautike u Beogradu, predavanje na regionalnom seminaru o zaštiti podvodne kulturne baštine, održanom početkom oktobra u Zadru, Hrvatska i saradnja našeg udruženja sa Kornel Univerzitetom, SAD (Cornell Tree-Ring Laboratory, Cornell University, USA.
Učešće na Sajmu turizma i Sajmu nautike u Beogradu, na IV međunarodnom festivalu podvodnog filma u Velikoj Plani, na Danu Dunava u Beogradu, predavanje u Mađarskom nacionalom muzeju u Budimpešti.